Nejednadžbe — upišite kao u udžbeniku i dobijte rješenje korak po korak i brojevni pravac

Nejednadžba

Umetni u formulu:
Isprobajte:

Sustav nejednadžbi

Svaka nejednadžba u svom retku. Rješenje sustava presjek je rješenja; na brojevnom pravcu vidi se rješenje svake nejednadžbe

Isprobajte:
📚 Teorija: kako se rješavaju nejednadžbe

Linearna nejednadžba rješava se kao jednadžba: članovi s x na lijevu stranu, brojevi na desnu, zatim se dijeli koeficijentom uz x. Glavno pravilo: kad se obje strane množe ili dijele negativnim brojem, znak nejednakosti se okreće: −2x > 6 → x < −3.

Kvadratna nejednadžba ax² + bx + c > 0 rješava se pomoću nultočaka i parabole: za a > 0 parabola je otvorena prema gore, pa je trinom pozitivan lijevo od manje nultočke i desno od veće, a negativan između njih. Ako realnih nultočaka nema (D < 0), predznak je isti na cijelom pravcu — predznak broja a.

Tablica predznaka (metoda intervala): sve se prebaci na jednu stranu, rastavi na faktore i nultočke se ucrtaju na brojevni pravac. One dijele pravac na intervale, a na svakom intervalu izraz zadržava predznak. Predznak se nalazi uvrštavanjem bilo kojeg broja iz intervala; rješenje su intervali s traženim predznakom. Faktor na parnu potenciju ne mijenja predznak u svojoj nultočki.

Racionalna nejednadžba ne smije se množiti nazivnikom jer mu predznak nije poznat. Sve se prebaci na jednu stranu, svede na zajednički nazivnik i riješi tablicom predznaka. Nultočke nazivnika na pravcu su uvijek prazni kružići: ondje razlomak nije definiran.

Nejednadžba s apsolutnom vrijednošću: |A| < c uz c > 0 ekvivalentna je dvostrukoj nejednadžbi −c < A < c, a |A| > c znači A > c ili A < −c. Ako je apsolutnih vrijednosti više, nultočke izraza u njima dijele pravac na intervale; na svakom se apsolutne vrijednosti uklanjaju prema predznaku, nejednadžba se riješi, a rješenja se ujedine. U Njemačkoj i Slovačkoj svaka se nejednadžba s apsolutnom vrijednošću rješava upravo tako, po slučajevima.

Sustav nejednadžbi čini nekoliko nejednadžbi koje moraju vrijediti istodobno. Riješi se svaka i rješenja se označe na istom brojevnom pravcu; rješenje sustava njihov je presjek. Za polupravce: x > 2 i x > 5 daju x > 5, a x > 2 i x < 5 daju 2 < x < 5. Kod „ili“ je obrnuto: uzima se unija rješenja.

Eksponencijalne i logaritamske nejednadžbe rješavaju se monotonošću: za bazu a > 1 funkcije aˣ i logₐx su rastuće i znak nejednakosti se ne mijenja, za 0 < a < 1 su padajuće i znak se okreće: (1/2)ˣ ≥ (1/2)⁻² → x ≤ −2. Broj se zapisuje kao potencija ili logaritam iste baze: 8 = 2³, 2 = log₃9. Kod logaritamskih se najprije odredi domena — pod logaritmom su samo pozitivni brojevi — a rješenje je presjek dobivenog skupa i domene. Zapis: 2^(x+1)>8, log_3(x-1)<2.

Iracionalne nejednadžbe rješavaju se sustavima. Kvadratni korijen postoji kada je izraz pod korijenom nenegativan, a sam nikad nije negativan. Zato je √f < g sustav f ≥ 0, g > 0, f < g², a √f > g se dijeli na dva slučaja: g < 0, f ≥ 0 ili g ≥ 0, f > g². Kvadrirati se smije samo kada su obje strane nenegativne. Zapis: sqrt(x+2)>x ili √(x+2)>x.

Zapis rješenja: u Hrvatskoj šiljasta zagrada ⟨ ⟩ znači da kraj ne pripada intervalu (strogi znak < ili >, beskonačnost), a uglata [ ] da pripada (≤ ili ≥): x ∈ ⟨−∞, 2⟩ ∪ [3, +∞⟩. U mnogim drugim zemljama umjesto ⟨ ⟩ pišu se oble zagrade ( ), u Francuskoj i Njemačkoj ]−∞ ; 2[ ∪ [3 ; +∞[, a u Poljskoj ⟨ ⟩ znači upravo suprotno — zatvoreni kraj. Program koristi zapis jezika stranice i daje oba oblika: nejednakosti i intervale.

Slobodan unos: x^2-5x+6>0, (x+3)/(x-2)<=0, -3<2x+1<=5. Nestrogi znakovi: <= i >= ili ≤ i ≥ s gumba iznad polja.

Često postavljana pitanja

Je li besplatno?

Da, ovaj je kalkulator besplatan i ne traži registraciju. Sve se računa izravno u pregledniku, a ne na poslužitelju.